Domaće riči

Anketa

Na izlet bi voljeli oti?i u...

B

ba-ma
Izraz negodovanja što se netko previše oslobodio. Pr. “Uvatio si ti ba-ma!” - “Osokolio si se, radiš po svome!” ili “U široke si se gaće ti obuka!”

 

babine
1. Prvi posjet rodilji i novorođenčetu nakon poroda uz prigodne darove. 2. Darovi za rodilju i novorođenče pri prvom posjetu nakon poroda. 3. Samo vrijeme od nekoliko tjedana (6) nakon poroda koje rodilja provodi u postelji oporavljajući se od rađanja.
Pluralia tantum.

 

badava
1. Besplatno, muktedžaba. 2. Uzaludno, beskorisno, bez očekivanog učinka, npr. “~ ti to meni pričaš!”
Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv.

 

bakra
Zemljana okrugla posuda u kojoj se, redovitno na kominu, kuhalo (varilo) jelo ili mlijeko, a najčešće se uz nju veže pura i kiseli kupus. Osobito poznato po ~ma (kao i ostalim lončarskim proizvodima) bilo je selo Potravlje, o čemu pjeva i rera:

U Potravlju dućan do dućana, Na svakome bakra nacrtana.

(druga je verzija: “peka nacrtana”).

Podrijetlo: tur. (bakir – bakar) -> hrv.

 

bakrač
Posuda za kuhanje nad otvorenom vatrom, tj. nad ognjištem. U sjevernijem je dijelu Cetinske krajine bakrač isto što i bakra, dok u južnijem dijelu bakrač označava veću posudu (od bakre) za istu namjenu.

 

bakva
1. Kvadratični čelični podložak za klepanje oštrice kose klepcom, koji se najčešće zabije u panj pri klepanju. 2. Nekada se njome označuje čvoruga ili kvrga od udarca, npr. “A di si tu bakvu zaradio…” v. klepac.
Sl.: klepac i bakva (zabodena u panj).

 

balatura
1. Ulaz s ulice ili dvorišta u prvi kat kuće, ravna kvadratna površina koja spaja stepenice položene uz kuću jednom stranom i ulazna vrata drugom; trijem. Nerijetko je ujedno i gornja ploča bunara s vijencem u jednom kutu. 2. Terasa, balkon općenito.

Podrijetlo: tal. (ballatoio – mali balkon, terasica) -> hrv. 

 

baluk
Otrovni prah za omamljivanje riba. Puno se više radio u Bosni nego u Cetinskoj krajini, i to u posebnom postupku miješanja kravlje žuči i brašna. V. zabalučiti.
Podrijetlo: tur. -> hrv.

 

banak
1. Kuhinjski stol na kojem se sprema jelo i/ili drži hrana, izrađen od teškog drveta poput hrasta ili klena. 2. Dugački drveni stol u dućanu, za kojim s unutarnje strane stoji trgovac, a s vanjske kupac.
Podrijetlo: njem. (bank – stol, klupa) -> tal. (banca – stol) -> hrv.

 

bančić
Mali drveni stolac bez naslonjača; mala klupa za jednu osobu. Najčešće stoji negdje u kutu kao pomoćno sjedalo. Sl.: dva bančića.
Podrijetlo: od “banak”, što v.

 

baška
v. obaško.

 

baško
v. obaško.

 

baškotin
Dvopek, prepečenac, prženi ili sušeni kruh. Posebno ga djeca i mlađi vole udrobiti u mlijeko.

Podrijetlo: tal. (biscotto – dvopek, keks, suhi kolač) -> hrv.

 

batali|ti
1. Upropastiti, potrošiti, iskoristiti nešto što se inače ne bi iskoristilo u cilju izvršavanja neke radnje koja je važnija od objekta kojeg se ~. Npr. “~o san oni lipi jasen za držalo.” 2. Napustiti, ostaviti nedovršenim neki posao. 3. Uništiti neko oruđe ili spravu isključivo lošim ili neznalačkim rukovanjem. Npr. “~o si mi kosu, je li?

 

baul
1. Drvena škrinja s poklopcem u kojoj se čuvaju vrijedne stvari, npr. vezena posteljina i/ili nošnja. 2. Škrinja za robu, općenito. 3. Drveni snaduk u kojem se nose stvari na rađu. 4. Kuver u kojem se nose stvari kad se ide u vojsku.

Podrijetlo: tal. (baule – kovčeg, snaduk, kufer) -> hrv. 

 

bavul
v. baul.

 

bedevija
1. Jaki, veliki konj ili kobila za tegliti. 2. Stara, islužena kobila, koja ništa više ne doprinosi. 3. Pren. a) visoka, široka i jaka žena, često muškobanjasta; npr. (o ženi) ”Uti majke, kolika je ono bedevija!”; b) lijena žena, koja ništa ne radi; npr.“Vidi one dvi bedevije, po cili dan piju kavu.”
Podrijetlo: tur. -> hrv.

 

begenati
1. O momku ili djevojci svidjeti se, zapeti za oko. Begena san nikidan jednu na derneku, da je vidiš! 2. Pohvaliti, iznijeti ili imati dobro mišljenje. Pr. Svit svašta o njoj govori, a Mara je uvik begena. 3. Odobriti (odobravati), složiti se, dati suglasnost; najčešće s dativom. Pr. Begenala mu je šta je nako reka Ćipi. 
Podrijetlo: tur. (beğenmek – 1. Sviđati se, diviti se, odobriti, pohvaliti. 2. Izabrati, biti naklon.) -> hrv. 

 

bešika
beška, što v.

 

betevi
1. Svakako, da kako; naravno; zaista; uistinu; zasigurno. 2. Izričaj općeg slaganja s nečijom izjavom, redovito s oblicima glavng glagola te izjave, npr. “Ma nu šta oni konj ima vel’ku grivu!? – ~ ima“.

 

bevanda
Čaša ili bukara vina pomiješanoga s određenom količinom vode. Ukoliko je ~ “dva u tri”, miješaju se dvije trećine vina s trećinom vode, dok ~ “po a po” podrazumijeva polovinu vina i polovinu vode.
Podrijetlo: tal. -> hrv.

 

bićerin
Čašica (obično) za rakiju ili (rjeđe) koje drugo žestoko piće. Sl.: bićerin i rakija.

Podrijetlo: tal. (bicchierino – jedno žestoko piće, čašica žestokog pića; od bicchiere – čaša) -> hrv.

 

bičva
Čarapa. Sl.: bičve.

 

binjaktaš
v. binjektaš.

 

binjektaš
Kameni znak na početku alkarskoga trkališta, blizu “Velikoga mosta“, odakle alkari počinju trčati, biljeg.
Podrijetlo: tur. (binek dasy – kamen s kojega se uzjahuje) -> hrv.

 

binjtaš
v. binjektaš.

 

biškot
baškotin, što v.
Podrijetlo: v. “baškotin”.

 

boca
Duguljasta staklena posuda za tekućinu.
1. Podrijetlo: lat. (buttia, -ae, f. i buttis, -e, f. – posuda za tekućinu) -> tal. (boccia – isto) -> mlet. (bozza – isto) -> hrv. 2. Umanjenica je boca (s dugosilaznim naglaskom); v. “teća” za objašnjenje.

 

bocun
Staklena posuda za tekućinu zapremine najmanje litru, boca. Sl.: bocun rakije i bićerin.

Podrijetlo: od “boca”, čije podrijetlo v.

 

britkaš
v. briktaš.

 

britvulin
v. brtulin.

 

bronzin [ brònzīn ]
Brončana posuda (lonac, kotlić) za kuhanje hrane nad otvorenom vatrom; ako je iznad komina, ima dršku kojom se objesi o komaštre. Danas nije nužno od bronce, nego i od kovanog ili lijevanog željeza koje je iznutra pokositreno (kalaisano). Pr. izrjeka Valjalo bi štogoć i u bronzin metit. 
Podrijetlo: od “bronza”, što ima podrijetlo: perz. (birinǧ – bronca, brončan) -> tal. (bronzo – isto) -> hrv.

 

brtulin
Sklopivi džepni nožić drvenih korica. Redovito su ga imali stariji ljudi.
Podrijetlo: od “britva” odnosno “brtva”.

 

brtvelin
v. brtulin.

 

brtvelun
v. brtulin.

 

brtvulin
v. brtulin.

 

bukara
Posuda zapremine oko 0,75 l (danas se rade ~ zapremine od 1/2 l, 1 l i 2 l) koja se koristi za pijenje vina ili bevande (smatra se neprimjerenim piti bilo što drugo iz nje), izrađena od smrikova drveta. Sl.: Bukara odozgo i u profilu.

Podrijetlo: tal. (buca – rupa, izdubina, udubina, šupljina; bucare – bušiti, dubiti, dupsti) -> hrv. Očito podrijetlo navodi na zaključak da su nekoć bukare bile izdubljene od jednog komada drveta, kao i dosta ostalog drvenog posuđa.

 

buret
Naprava za čišćenje i odvajnaje žita.

 

Podijeli Podijeli Podijeli