Domaće riči

Anketa

Na izlet bi voljeli oti?i u...

D

damijana
v. damižana.

 

damižana
Veća opletena staklena boca s pletenom ručkom za nošenje i držanje tekućine (prvenstveno vina i/ili rakije), zapremine redovito od 3 do 10 l, najčešće su od 5 l.

Podrijetlo: tal. (damigiana – damižana) -> hrv.

 

demejana
v. damižana.

 

demežana
v. damižana.

 

demižana
v. damižana.

 

dešenj
v. dešanj.

 

devetak
Ovan ili jarac od devet godina. Stari je običaj da ujak netijaku kad se ženi poklanja ovna devetaka, što je bio cijenjen dar jer ga je bilo rijetkost naći.

 

dinja
Lubenica.

Iznimno u Cetinskoj krajini, “dinja” je naziv za lubenicu, dok se dinja u standardnom jeziku u Cetinskoj krajini naziva “mun” ili “mlun”.

 

divenica
Krvavica, kulinarski specijalitet koji se dobije punjenjem smjese pure, svinjeće krvi, svinjećeg loja i začina u svinjska crijeva, koja se potom bare i stavljaju na sušenje u sušaru, da bi se tek osušene kuhale, najčešće s grahom, s kukuruzom u zrnu i s ječmom u zrnu. Ponekad se koristi naziv kulenica (ne u smislu izvedenice od slavonskog kulena).

 

dokon
1. Onaj koji nije zauzet, nema posla, besposlen, slobodan u smislu imanja vremena; npr. “Jesi li dokon pomoć mi sutra?” 2. Onaj koji ima previše vremena; npr. “A za ludosti si uvik dokon, je li?” 3. Onaj komu je dosadno; npr. izreka “Dokon pop i jariće krsti”. 4. Raspoložen za  određenu radnju; npr.  “Ma pusti me sad s tin, nisan dokon”.

 

domijana
v. damižana.

 

dota
1. Miraz, prćija, imovina koju djevojka pri udaji donosi u brak od roditelja kao svoj doprinos obitelji. Obično se ~ dotrvala četvrtkom, a svatovi bi bili nedjeljom; iako su u novije vrijeme svatovi pomaknuti najčešće na subotu, ostao je običaj da ~ dolazi četvrtkom. 2. Pren.“Ne bi tebe namirila ni dota svete Ane!” – “Nezasitan si”; “Sav novac svijeta ne bi dostajao za tvoje prohtjeve.” 

Podrijelo: lat. (dos, dotis, n. – miraz) – tal. (dote – miraz) -> hrv.

 

dotarica
1. Djevojka koja sa sobom donosi veliku dotu (što v.), djevojka s dobrim mirazom, čiji otac ima veliki posjed, pri čemu se često misli na zemljišni posjed. 2. Djevojka jedinica u oca koji ima stanovit imetak.
Podrijetlo: od “dota”, što v.

 

drljača
Brana, oruđe za usitnjavanje, rahljenje i poravnavanje gornjeg sloja oranice nakon oranja, koje se satoji od osnove na koju su učvršćeni klinovi dugi oko 15 cm i isto tako razmaknuti. Vuče ga konj (u starija vremena) ili traktor kao priključak (danas). Nekoć je bila od (drinova) drveta, dok je danas prvenstveno od čelika.

Sl.: Konjska drljača:

Sl.: Traktorska drljača:

 

dumijana
v. damižana.

 

dura [ dùra ]
1. Uzvik za smirivanje pobješnjela blaga, ponajprije konja. 2. Preneseno. Podrugljivi uzvik kad se netko ljuti bezveze ili samo iz inata, npr. kad se dijete zainate i udari u plač, onda mu onaj tko ga je “naljutio”, ako se želi narugati, uzvikne: dùra! podrugljivim i glasnim tonom.

 

durati
1. Izdržavati, trpiti, podnositi. Pr. Kad sila navali, ni car ne more durat. 2. Suzdržavati se. Pr. Uvik duraj, uvik ćuti, ma ko će više mučat!? 3. Trajati (najčešće o potrošnim stvarima). Pr. Dobro su mi durali oni postoli, bome.
Podrijetlo: lat. (duro, 1. – podnositi, trajati, trpiti) -> tal. (durare – isto) -> hrv.

 

dviz
dvizac, što v.

 

dviza
dvizica, što v.

 

dvizac
Jarac ili ovan od dvije godine.

 

dvizica
Ovca ili koza od dvije godine; često se naglasi tako što se skupa izgovara “dvizica ovca”, ili “dvizica koza”. U stara je vremena popu (bilo u sklopu redovine ili ne) davao ovcu dvizicu ona tko bi imao dvadesetak ovaca.

 

Podijeli Podijeli Podijeli