Domaće riči

Anketa

Na izlet bi voljeli oti?i u...

M

mačak
Drveni ili čelični debeli štap jednim krajem učvršćen u zglob ispod zadnje osovine na karu, a drugim svezan. Svrha mu je bila sljedeća: kad se s karom dođe na dno neke oveće uzbrdice koju treba prijeći, svezani se kraj otpusti da plazi po putu zadnjim krajem; kada se pri vuči uzbrdo konji umore i stanu, onda ~ zapne o put i sprječava vraćanje kara unatrag.

 

maćanica
v. mlaćanica.

 

mačkula
Mali top, mužar, prangija koji proizvodi prasak bez hica; čitav dan Alke puca na Gradu (Sinjskoj tvrđavi); pucač mačkula ne ide u alkarskoj povorci.
Podrijetlo: tal. (mlet.) -> hrv.

 

makaze
Škare, nožice, naprava za rezanje papira s dva kraka i drškama.

1. Podrijetlo: arap. -> tur. (makas – škare) -> hrv. 2. Pluralia tantum.

 

manistra
1. Tjestenina. 2. Jelo kojemu je tjestenina bitni dodatak, npr. juha (od mesa), manistra na suvo (ocijeđena tjestenina prelivena umakom od mesa i mesom) i sl. Stara su još jela gra’ i manistra te manistra na pljuvačku ili ćorava manistramanistra na gužve je vrsta tjestenine za juhu koja je zapakirana u nepravilnim kružnim namotajima.
Pr. rera (rugalica):

Mala moja kupusine neće,
A manistre po tri, čet’ri teće.

Sl.: mansitra na suvo.

Podrijetlo: tal. (minestra – juha, čorba) -> hrv.

 

mašiti se
1. Posegnuti za čim, uzeti sebi.
Pr. a) rera:

Mukte, mala, tvoji očenaši,
Kada te se Košućanac maši.

b) poslovica“Da je svaki svoju pamet niz polje pušća, svak bi se opet svoje mašio.”
c) izrjeka (kad dijete u neimaštini stalno zapitkuje za jesti): “Maši se za guzicu!”
d) za škrta čovjeka bi se reklo “Ne boj se, neće ti se on prvi mašit.” (misli se na novčanik).
2. Posebno, uzeti hranu ili komad hrane, npr. (stidljivom gostu): “De maši se malo, nemoj mi kuće sramotit!”
3. pren. (o blagu) Oploditi ženku, skočiti na ženku. Pr. ”Jel’ ti krava stevena? – Ma tribala bi bit, dobro je se mašio nikidan.”

 

maškadur
Viseća polica obložena žicom (mrižom) za čuvanje pršuta.

 

mašklin
Trnokop, oruđe koje se sastoji od drška dugog od 1 m do 1,30 m, zabodenog u sredinu težeg čeličnog dijela koji s obje strane ima oštricu za kopanje, s jedne strane spljoštenu, a s druge strane zašiljenu. Drugi naziv je kramp.

Podrijetlo: lat. -> tal. -> hrv.

 

maškula
v. mačkula.

 

mašlin
v. mašklin.

 

mašljin
v. mašklin.

 

maslo [ mȁslo ]
1. Mliječna masnoća koja se skuplja metenjem mlijeka, maslac. Cijenilo se kao skup proizvod, pa se jelo u malim količinama, a samo bogati su ga jeli u izobilju. Pr. a) izrjeka ‘Ko ima masla, i muda maže. b) fraza Ne bi to ni pas s maslon poijo. - Ne valja, neukusno je, loše je napravljeno. 2. Masnoća koja se dobije topljenjem tako dobivene masnoće, a drži se najčešće u staklenim teglama. 3. Nešto sumnjivo dobiveno, sumnjive kvalitete, sumnjivo djelo, nečiji negativan utjecaj na ishod situacije. Pr. Njegovo ti je to maslo!

1. Podrijetlo: ie. (*mehg’; grč. mássein – mijesiti) -> prasl. i stsl. (mazati (rus. mázat’, polj. mazać) -> *maz-slo -> *maslo (rus. máslo, polj. mas³o) -> hrv.
2. Singularia tantum.
3. Odavde je podrijetlo prezimena Masle.

 

maštelo
v. maštilo.

 

maštuluk
v. muštuluk.

 

mesti [ mȇsti ]
Praviti od kiseline maslo posebnim pokretima pri miješanju u stapu, što v. Već se ukišeljeno mlijeko ulije u stap i pri metenju se “tuče” mećajom, drvenom drškom koja na dnu ima pričvršćen drveni disk s rupicama (za sliku v. stap), tako da se u stalnom ritmu rade pokreti gore-dolje i pritom kruži oko osi stapa. Nakon desetak minuta metenja smjesa iz stapa se izlije u neku posudu, u kojoj se onda na vrhu skupi iz kiseline izdvojeno maslo, plivajući na preostaloj tekućini - mlaćanici. Pošto se skupi maslo, mlaćanica, malo rjeđa od mlijeka, pije se ili jede s udrobljenim kruhom.

 

mica
Muška kapa s izduženjem na prednjoj strani.
Pr.

Piva bećar, nakrivio micu,
Izađi der, mala, na ulicu!

 

mišaja
Drvena poluga kojom se miješala pura, dugačka oko pola metra.

 

mlaćanica
Bijela tekućina koja se dobije kao usputni proizvod pri rađenju maslaca u stapu, tj. pri metenju kiseline. Nakon metenja na njoj ispliva maslac te se kaškom kupi, a ~ se pije, redovito ohlađena; ljeti predstavlja jako ugodno osvježenje. V. stap.

 

mlun
v. mun.

 

moštuluk
v. muštuluk.

 

mošur
1. Metalna pravokutna posuda kosih stranica, duga od 40 do 60 cm i široka od 30 do 40 cm, koja služi za prijenos i/ili utovar i/ili istovar rasutih tereta, kao zemlja, pijesak i sl. 2. Pren. “Ko bi njizi naranio, mogu poist svaki po ~ spize!?”

 

 

mukte
1. Besplatno; badavadžaba. 2. Uzaludno, beskorisno, npr. “~ ti to meni pričaš!”

Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv.

 

mun
Dinja.
v. “dinja”.

 

muštuluk
1. Nagrada glasniku za dobru vijest. Prema tom značenju razvilo se i metonimijsko: dobra ili radosna vijest. Tako, npr., onaj tko nosi dobru vijest zna reći: Evo, donosin ti muštuluk! 2. Iznenađujuća nagrada za neko dobro učinjeno djelo, npr. za pronalazak nečeg izgubljenog: npr. “Evo ti za ~“.
Podrijetlo: perz. -> tur. (muştuluk – dar donositelju dobre i radosne vijesti) -> hrv.

 

Podijeli Podijeli Podijeli