Domaće riči

Anketa

Na izlet bi voljeli oti?i u...

S

samar
1. Drveno sedlo koje stavlja na leđa tovarne životinje, najčešće magarca, podstavljeno vunenom pređom i privezano oko trbuha životinje, na koje se vezao (tovario) teret. Redovito se konstrukcija satojala od dvije usporedne osnove u obliku naopakog slova “U”, koje su na razmaku od oko 70 cm povezane sa sedam daščica (“sedam drvaca“): s jednom na sredini i s po tri sa svake strane. 2. Planinski prijevoj, najčešće između dva planinska vrha; tako je poznat npr. Samar na Svilaji.
Podrijetlo: grč. -> hrv.

 

saprljati
1. (prijelazno) Kratko izložiti kož plamenu kako bi se spalile dlake. Npr. “Ja ove godine nisan šuviga prasad, nego san i’ saprlja.” 2. (povratno) saprljati se – kratkotrajno se opeći (vatrom, vodom, parom, žerom ili bilo čim vrelim), redovito se misli na slabiju jakost opekline. Pr. poslovica “Bolje je i dest puta na vruć kumpir punit, nego se jedanput na nj saprljat.”

 

sćemeriti
1. Nadsvoditi što uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova, luka ili svoda. 2. (posebno) a) Nadsvoditi bunar uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova bunara; b) Nadsvoditi i nadzidati rupu za paljenje klačine.

Podrijetlo: od “ćemer”, što v.

 

selen
Celer, povrtna zeljasta začinska biljka iz porodice štitarki.
Podrijetlo: grč. (transkr. selene – selen) -> hrv.

 

sić
Metalna – limena (danas i plastična) posuda za vodu, vjedro. Redovito se sužava prema dnu. Na bunaru je postojao poseban sić za zaićati vodu koji se odatle nije nosio.

Podrijetlo: tal. (secchio – vjedro, kanta) i mlet. (sechio – isto) -> hrv.

 

silo [sílo]
1. Večernje okupljanje ljudi u selu na razgovor, druženje, nekad i zabavu, za prikratiti vrijeme a nekad i uz neku sitnu rađu. Više se iđe na silo jeseni i zimi kad su noći duže, a tada bi bilo praćeno i pjesmom (rerom ili guslama), narodnim igrama i sl. Pr. Jesmo se sinoć napivali na silu kod Ljutoga. 2. o mocima i curama ašikovanje, što v. Pr. a)  A lipa momka, Gospe moja! – E, njegovon san babi ja iša na silo! b) rera

Nisan, mala, ja doša na silo:
Svratio san, usput mi je bilo!

Ja na silo, moja cura Kata
Šibicon mi zapričila vrata!

3. pren. Družina momaka koji dolaze na ašikovanje kod cure, a od kojih ju je jedan nakanio ženiti. Ako bi cura bila dobra, znalo se i nekoliko takvih družina zaredati u jednom danu (najčešće subotom, koja je bila glavni dan za silo). Pr. Zadnje subote tri su jon sila dolazila!

4. Okupljanje u nečijoj kući kako bi mu se pomoglo oko nekog posla, najčešće takvog da se radi sjedeći i rukama, npr. pređa (tada se silo posebno zove prelo, što v.), čišćenje graha, poslovi oko vune, čepušanje kuruza i sl. Najčešće se to odnosi na žene.
Podrijetlo: od “siditi”.

 

sindžir
1. Lanac. 2. Okovi.
Podrijetlo: perz. -> tur. (zincir – lanac) -> hrv.

 

sinija [ sìnija ]
Niski tronogi okrugli drveni stol, promjera od 50 cm do 1m, koji stoji na sred kuće, najčešće pokraj ognjišta i služi za blagovanje, a blaguje se sjedeći na tronošcimakaškama iz velike drvene zdjele na sred sinije. Ne stoji stalno na sred kuće, nego se postavlja o ručku ili večeri.

Podrijetlo: arap. (ṣīn – Kina) -> perz. (sīnī – kineski) -> tur. (sini – veći okrigli bakreni ili mjedeni poslužavnik, plitko okruglo korito) -> hrv.

 

skerati

Srušiti, grubo skinuti, preuzeti grubim skidanjem, spustiti. Skerati poda se - strpati poda se, skokošiti.
Pr. 1. (kad se dvojica tuku) Nu, skeraj ga poda se, drž… 2. Jesi li skera magarad iz strane? 3. Valjat će skerat kuruz ogozgare tavana.

 

slamnica
Ležaj napravljen od platna u kojeg se stavljala slama ili lepušina od kukuruza. Platno je imalo rupe sa strane pa bi se ujutro kroz te rupe uvukle ruke i promiješale slamu tako da ležaj bude spreman za iduću noć.

 

šnajder
Krojač, najčešće se misli na školovanog i profesionalnog.
Podrijetlo: njem. (schneider – krojač) -> hrv.

 

solar
Kameni trijem sazidan na vrhu stepenica ispred ulaza na kat kuće; balatura, što v.
Podrijetlo: lat. (solarium, -i, n. – terasa, trijem) -> hrv.

 

speza
spiza, što v.

 

spiza
1. Kupnja hrane, nabava namirnica. Pr. Di je mate? – Ošla u spizu!
2. pren. Hrana, namirnice. Pr. Jes’ kupio spizu? 3. Jelo, poslužena hrana. Pr. Šta je dobra ova spiza, prste lizat’!
Podrijetlo: lat. (expensa – trošak, izdatak, stavka na računu) -> tal. (spesa – kupnja, nabava, trošak) -> hrv.

 

srma
1. (Povijesno) Tanka srebrna ili (u Cetinskom kraju) zlatna nit kojom se ukrašava odjeća, redovito samo poprsje jačerme. 2. (Prema prethodnom) tanki fini svileni konac boje zlata ili srebra koji se koristi u istu svrhu.
Podrijetlo: tur. -> hrv.

 

stanje
1. Imanje, posjed, svukupni imetak jedne obitelji (jednoga gazde), posebno se očituje i izriče u zmeljišnu posjedu, stoci i nekretninama. Nekad se pleonastično kaže stanje i imanje (pr. Proda’ je stanje i imanje i oša Tudešku.), a nekad se koristi množina stanja u istom značenju (pr. Fali se kada ima Tripalova stanja!). Pr. a) Ajmo zarana, silno nam je stanje u Markete kosit. 
b) rera

Puno braće, siromašno stanje:
To se, majko, namirilo na me! 

2. Ukupnost okolnosti ili oblika (o stvarima) u kojima se tko/što nalazi. Pr. Kako ti je čouk? – U tešku ti je stanju, jadna ti san!

Podrijetlo: ie. (*steh (usp. grč. histanai, lat. sto, 1. – stati)) -> prasl. i stsl. (stati (usp. polj. stać i rus. stat’) -> *stanъ (usp. rus. stan – rast; polj. stan – stanje)) -> hrv (stan -> stanje).

 

stap
Visoka uska drvena posuda koja se sužava prema vrhu, a služi za metenje kiseline, tj. pravljenje maslaca. V. mesti.

Podrijetlo: njem. -> hrv.

 

stopanjica
Domaćica, kućanica, ženska osoba koja je u kući spremala i kuhala dok su ostali išli raditi u polje ili oko kuće.
Pr. napjev:

Ajme ti je kućnoj stopanjici
Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.

stopram
stopron, što v.

 

stoprom
stopron, što v.

 

stopron
1. Upravo sad, odmah, istog trena, ovaj tren, sada. Pr. Di je Peko? – Doša iz vareša i stopram otra krave u stranu. 2. Istom, pravo, upravo. Pr. Danas mi stopram palo na pamet japiju opravit‘, a nigdi vidit’ Tome japijara3. Jedva, tek, još. Pr. Valjalo bi gnjoj istravat’. – Ma pušći da stanen, stopram san doša.

 

stura
kurelja, što v.
Podrijetlo: v. “sturina”.

 

sturina
kurelja, što v.
Podrijetlo: od “sturiti” jer se prilikom runjenja zrnja turaju sa sturine.

 

sučija
Sušica, tuberkuloza, zarazna bolest koju izaziva Kochova bakterija.

 

sukanac
Klašnjabiljac, debeli i često grubi pokrivač za postelju napravljen od sukna, tj. satkan od oštre ovčije vune, koji se koristi zimi jer je jako topao. Kad se tek otkaje, dosta je grub, pa se treba nositi stupati stupe kako bi se izbila vlas, tj. kako bi postao čupaviji i ugodniji. Redovito je satkan u crno-bijelim debelim prugama.
Pr. a) rera:

Znat ćeš, mala, šta je Potročanac,
Kad te golu strpa po sukanac.

b) zagonetka:

Naš šaronja tvoju mater pritiska?
(sukanac).

Podrijetlo: od “sukno”, jer se od njega radi.

 

sukanci
Množinski naziv za jedan pokrivač sukanac. Postanak mu je vjerojatno jer se jedan pokrivač – sukanac – sastoji od tri pole.

 

sukanjac
v. sukanac.

 

šukare
Kolica, kariola, što v.

 

sukno
Tvrda debela tkanina od domaćeg konca od obrađene ovčije vune, koja se koristi za daljnju izradu odjevnh predmeta.
Pr. “Imati u ruci i nož’ce i sukno” - “Držati sve konce u svojim rukama”, “Imati vlast odlučivati i upravljati prema svojoj volji”.

 

sular
solar, što v.

 

sumpreš
Glačalo za robu, peglo.

sumprešati
Glačati robu, peglati.

 

suritka
Prozirno-zelena tekućina koja ostane kad se sir napravi.

 

suvez
1. Poseban oblik poljoprivrednog savezništva, najčešće među suseljanima koji nisu imali dovoljno teške stoke za obrađivanje zemlje, koji se sastojao u uzajamnoj i obaveznoj pomoći drugome savezniku u vrijeme poljoprivrednih radova, prvenstveno s konjima ili volovima. 2.Pren. biti s nekim u ~ Podržavati nekoga u mišljenju ili zalaganju pri nekoj važnoj odluci. Ponekad je označavalo istinsko, duboko i staro prijateljstvo. 3. Starohrvatska riječ za savez u općem značenju.

Ova riječ je iznimka u slaganju s prijedlozima: slaže se isključivo s prijedlogom “u”, i s njim dolazi u nominativu a ne u lokativu. Npr. “Moj je did bio s njegovin u suvez.”

 

svȉt
1. Savjet, (dobra) preporuka. Pr. Ludu svita ne triba. 2. (Starije) Vijeće, vijećanje, skupno savjetovanje.
Napomena. Genitiv “svita” je homonim s imenicom (nominativ) “svita” koja znači svjetina, narod, raja.

 

svitovati
1. Savjetovati, davati savjete, preporučivati. Pr. Ajde Iko, svituj dicu prije nega u svit pođu. 2. Povratno savjetovati se, tražiti savjet, dogovarati se u cilju zajedničkog dobra. Pr. Iša san se ja svitovat kod advokata, pa je on mene uputio.  
Podrijetlo: od svit, što v.

 

Podijeli Podijeli Podijeli