Domaće riči

Anketa

Na izlet bi voljeli oti?i u...

T

tȅća
Metalna posuda za kuhanje jela, plića (od lonca) i šira.
Podrijetlo: mlet. -> hrv.

 

taklja
Tanka drvena motka duljine oko 1,5 m, koja služi za pridržavanje i/ili podupiranje loze i/ili povrtnih biljaka (osobito penjačica), npr. rajčica, graha i sl.

 

tarabása
v. tarabas.

 

teća
1. (t ȅća) Metalna posuda za kuhanje jela, plića (od lonca) i šira. 2. (tȇća) Mala t ȅća , često se u njoj drobi kruv. Pr. “Aj, majko, udrobi mu kruva u nu moju t ȇću.”
Zanimljivost: ovdje primjećujemo način tvorenja umanjenice kod dvosložnih riječi osobit za Cetinski kraj, a to je produljivanjem samoglasnika uprvom slogu. Tako je i od “kuća” (kratkosilazi naglasak) umanjenica “kuća” (dugosilazni naglasak) i sl.

 

terluci
Pletene čarape koje dosežu samo do gležnja i nose se isključivo preko bičava, a ispod opanaka (ili same po kući), pa su stoga s gornje strane i ukrašene vezom od crvenog ili zelenog konca.

 

terluke
v. terluci.

 

tica
1. Ptica.
Pr. rere

Čudila se i u gori tica
Kako Boban kaje Vrancetića.

Kad u zoru zapivaju tice,
Lipo ti je, Marijo Divice!

2. v. klapalica.

 

timariti
1. Uzdržavati (redovito) i čistiti konje, a ponekad se misli na njegovanje konja; brinuti se o konjima. 2. Poopćeno se odnosi na stoku bilo koje vrste. 3. Pren. brinuti se o kakvom čovjeku, npr. “Ajde dobro, nisan ga mukte timario.”

 

timun
1. Ruda, debelo drvo koje izlazi iz osnove kara i pomoću kojeg konji okreću prva kola kara. Dolazi između konja (ako je jedan, onda njemu sa strane) do njihove glave. 2. Okretač, volan, kormilo općenito.
Podrijetlo: tal. (timone – upravljač, kormilo) -> hrv.

 

toka
Srebrni kuglasti ukras prišiven na rub jačerme preko prsa u nizu od desetak komada; siromašniji bi imali red toka samo s jedne strane (jer drugu ionako prekriva kumparan), a bogatiji bi prišili i na obje strane jačerme. To je ujedno i najskuplji metalni ukras na nošnji.

 

tralje
1. (sjeverni dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena kolica za prijevoz tereta s jednim kolom naprijed po srijedi i s dvije ručke za guranje. 2. (južniji dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena naprava za prnenos tereta na manje udaljenosti. Sastoji se od dva debela držala među kojima je pravokutna kutija, a nosi se udvoje, jedan otraga a drugi sprijeda tako da uhvate ručke postrance. Mogu biti i ispletene od vrbova ili kojeg drugog pruća. Nekada se s njima poistovjećuju i civare, što v.

1. Podrijetlo: njem. (tragen – nositi) -> hrv. 2. Pluralia tantum.

 

trapul|a
1. Klopka, zamka, naprava za neočekivano uhvatiti nekoga ili nešto (neku životinju). 2. Mišolovka.
Pr. Namjestiti (nekomu ili nečemu) ~u - postaviti zamku.
Podrijetlo: tal. -> hrv.

 

travarina
Porez koji se plaćao po grlu za ispašu ovaca na državnom zamljištu. Pr. izrjeka “Travarina skuplja od janjeta!” - Ne isplati se, to što radim u bescijenju je.

 

traveža
Ženski odjevni predmet koji se nosi s prednje strane preko sve ostale odjeće, najčešće sa svrhom zaštite od prljanja. Izgleda kao donji dio pregače, koji se kurdelicon sveže oko pasa, duljine do ispod koljena; s prednje strane ima veliki džep koji se koristi za razne praktične namjene: ukoliko se ide u zelje, za nož, ukoliko se ide na pazar, za novčanik, ukoliko se ide za ovcama, za dio marende, itd. Ako je načinjena od kupljenog platna, najčešće je imala modre, bijele ili sive cvjetiće. ~ je često bila slikovit predmet ženskih rera:

Ja ti, majko, uzbrdo ne mogu,
Traveža mi naresla na drobu.

Podrijetlo: mlet. -> hrv.

 

trećak
Ovan ili jarac od tri godine. Tko bi imao tridesetak ovaca, popu bi davao ovna trećaka.

 

treviti
1. Pogoditi, udariti. Pr. I njega je nikidan pošteno trevilo! 2. Sresti, naići na nekoga, naletiti na nekoga. Pr. Trevio san ti jutros kuma u gradu. 3. neprijelazno (treviti se) Dogoditi se, zbiti se. Pr. kad netko krivicu želi baciti na slučajnost kako bi se izvukao, pa kaže da mu se trevilo, kaže se podrugljivo: Trevilo se i curi dite!
Podrijetlo: njem. (treffen – pogoditi, sresti, naići) -> hrv. (trefiti -> treviti).

 

trkmar
Naprava za vađenje sića koji je upao u čatrnju ili bunar. Najčešće je izrađen od žice u obliku trostranog sidra.

 

tronožac
Naprava za sjedenje, s polukružnom ili (rjeđe) trokutastom gornjom daskom i tri noge, nisko sjedalo, bez naslonjača. Najčešće se na njemu sjedilo za kominom i/ili za sinijom, a znalo se ponijeti i za ovcama. Iznimno, tronožac od gazde kuće (redovito djeda) imaše mali naslonjač, od tri oslonca i polukružne motke, ili od komada izrađena drveta zabodena u stražnji dio tronošca.

 

turina
Kurelja, što v.

Ovo je jedna od najzanimljivijih riječi po broju sionima: gotovo svako selo u Cetinskoj krajini ima svoj naziv!

 

turta
Bijeli pšenični kupovni kruh u štruci. Kad bi se išlo na pazar i prodalo nešto vrijednije, obično bi se kupilo turte djeci kojima je to predstavljalo poslasticu. Pr. Zemanom bi mater donosila turte iz Sinja i mi smo to čekali ko ozeba Sunce.”
Podrijetlo: lat. (torta, -ae, f. – kolač, poslastica) -> tal. (torta – kolač, poslastica) -> njem. (die Torte – kolač, poslastica) -> hrv.

 

turtati
1. Jesti turtu (što v.), koja je bila poslastica.
2. Općenito gladno i željno jesti nešto čega dugo nije bilo ili što je općenito rijetko (kao što je turta u staro vrijeme bila). Pr. “Nu šta turta, ki da od četrest prve nije ništa izijo.”
Podrijetlo: od “turta”, što v.

 

tute
Tu.
Prošireni oblici: tuteka odnosno tutekare (prisitni u sjevernijim naseljima Cetinske krajine).

 

tuteka
Prošireni oblik, v. tute.

 

tutekare
Prošireni oblik, v. tute.

 

tvorilo
Naprava za kalupljenje pri izradi sira.

 

Podijeli Podijeli Podijeli